Uvozno carinjenje robe – Carinski postupak 42
Prilikom uvoznog carinjenja – puštanje robe u slobodan promet u zemlji članici, pdv se plaća u toj zemlji. U slučaju da se već kod samog uvoza zna da je roba namjenjena drugoj zemlji članici, PDV se može obračunati i platiti u drugoj zemlji članici primjenom tzv. Carinskog postupka 42
Za odobrenje postupka 42 potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete:
- Uvoznik za carinjenje robe mora posjedovati EORI broj
- Mora imati važeći PDV ID broj
- pismeno ovlastiti carinskog otpremnika za zastupanje pri carinskim tijelima.
Uz uvoznu carinsku deklaraciju potrebno je priložiti:
- punomoć za carinsko zastupanje
- uvozna dokumentacija
- fakturu u kojoj mora biti naznačen primatelj robe u drugoj zemlji članici, primatelj mora imati važeći PDV ID broj
- prijevoznu ispravu u kojoj je kao mjesto odredišta naznačena druga zemlja članica
- izjavu da će predmetna roba nakon carinjenja biti otpremljena u drugu zemlju članicu
Nakon carinjenja roba se otprema primatelju bez carinskog nadzora i istovaruje na dogovoreno mjesto. Primatelj potvrđuje primitak robe ovjerom prijevozne isprave čiji primjerak šalje carinskom obvezniku u HR.
Primatelj u drugoj zemlji članici ima obvezu obračunati i platiti PDV na predmetni uvoz prema poreznim propisima te zemlje.
PREDNOSTI POSTUPKA 42
- oslobođenje od PDV-a prilikom uvoznog carinjenja, plaća se eventualno carina
- Povećava se tekuća likvidnosti uvoznika
- Smanjuju se troškovi prijevoza
Provjerite valjanost EORI broja ovdje!
Provjerite valjanost PDV ID broja
Carinsko posredovanje
Posredujemo pri svim vrstama postupaka carinjenja robe u izvozu i uvozu, te pri nadležnim inspekcijama za pojedine robe.
Na zahtjev klijenta izrađujemo kompletnu simulaciju uvoza pojedine robe s izračunom troškova od carine i poreza do ostalih plaćanja koji se mogu pojaviti u trenutku carinjenja, na temelju čega klijent ima kvalitetnu informaciju za izračun vlastite kalkulacije.
Download carinskih dokumenata:
INTRASTAT
Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju postala dio jedinstvenog tržišta EU, tj. uspostavio se slobodan promet roba sa zemljama članicama EU, zbog čega više nije moguće dobivati podatke o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s drugim zemljama članicama iz jedinstvenih carinskih deklaracija.
Kao zamjena za jedinstvene carinske deklaracije, u Europskoj uniji razvijen je sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni direktno od poslovnih subjekata nazvan Intrastat. Intrastat sustav u primjeni je od 1993. godine, kada je uspostavljeno jedinstveno tržište EU.
Intrastat istraživanje propisano je EU zakonodavstvom koje je na snazi u svim zemljama članicama. Međutim, praktična provedba Intrastat istraživanja nije ista u svim zemljama članicama. U Hrvatskoj je nositelj Intrastat istraživanja Državni zavod za statistiku, koji je zadužen za metodologiju, statističku obradu, te diseminaciju podataka, dok je Carinska uprava zadužena za prikupljanje i kontrolu podataka prikupljenih od poslovnih subjekata.
Za Intrastat se izvještavaju sve otpreme roba iz Republike Hrvatske u druge zemlje članice EU i svi primici roba iz drugih zemalja članica EU u Republiku Hrvatsku, uz neke izuzetke. Podaci za otpreme i primitke izvještavaju se zasebno.
Download:
EORI SUSTAV
Ministarstvo financija, Carinska uprava danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji započela je s primjenom sustava elektroničke registracije i identifikacije gospodarskih subjekata koji u okviru svojega poslovanja obavljaju djelatnosti obuhvaćene carinskim zakonodavstvom (engl. Economic Operators Registration and Identification System), tzv. EORI sustava.
Kako bi svi hrvatski gospodarski subjekti koji od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji imaju namjeru obavljati djelatnosti iz nadležnosti carinskog zakonodavstva Europske unije imali dodijeljen EORI broj nužno je da mjesno nadležnom carinskom uredu podnesu Zahtjev za dodjelu EORI broja. S obzirom da sam postupak registracije može potrajati nekoliko dana, preporuča se da se Zahtjev za dodjelu EORI broja podnese nekoliko dana prije carinske aktivnosti (vidjeti prilog: Gdje podnositi Zahtjev za dodjelu EORI broja od 01.07.2013.).
EORI brojevi koje su hrvatski gospodarski subjekti koristili u državama članicama Europske unije (izdavatelj je neka od carinskih službi Europske unije) danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ne mogu se koristiti. Ako će navedeni gospodarski subjekti obavljati djelatnosti iz domene carinskog zakonodavstva dužni su imati hrvatski EORI broj kojeg će im dodijeliti mjesno nadležni carinski ured temeljem podnesenog zahtjeva.
Strane pravne i fizičke osobe (osobe iz trećih zemlja) i nositelji TIR karneta Zahtjev za dodjelu EORI broja zajedno s propisanim prilozima iz Upute o primjeni EORI sustava (vidjeti u priloženim dokumentima) podnose carinskom uredu prije započinjanja carinske aktivnosti u kojoj se zahtjeva EORI broj. Zahtjev se podnosi mjesno nadležnom carinskom uredu provođenja prve radnje obuhvaćene carinskim propisima na koju se nadovezuje obveza registracije.
EORI broj je potreban u slučaju poslovanja s trećim zemljama (zemlje koje nisu države članice EU) i njegova struktura za hrvatske pravne i fizičke osobe glasi: HR+OIB. EORI broj ne treba miješati s poreznim (VAT) brojem koji ima jednaku strukturu, ali se koristi za poslovanje sa državama članicama EU i za njegovu dodjelu je nadležna Porezna uprava.
Adrese carinskih ureda za dodjelu EORI
POVRATNICI
Temeljem Glave II, Poglavlja I uredbe EZ 1186/2009 i čl. 44. točka 3 Zakona o PDV-u (NN 73/13 od 18.06.2013.) propisano je oslobođenje od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost na predmete kućanstva koji se uvoze pri preseljenju fizičkih osoba iz drugih zemalja u Republiku Hrvatsku.
Navedenim propisima, uvoz predmeta kućanstva uz primjenu oslobođenja od plaćanja carine i PDV-a nije ograničen vrstom, količinom i vrijednošću, a moguć je uz ispunjenje dvaju uvjeta:
- prethodnim boravkom u drugoj zemlji od najmanje 12 mjeseci, te
- posjedom i uporabom predmeta od najmanje šest mjeseci u inozemnom kućanstvu.
Korisnici oslobođenja mogu biti:
- hrvatski državljani koji su boravili ili radili u inozemstvu, ili
- strani državljani koji su od nadležnog tijela državne uprave (MUP-a) dobili odobrenje privremenoga ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj.
Korištenje oslobođenja ostvaruje se po doseljenju odnosne osobe u Republiku Hrvatsku, a uvoz se može obavljati tijekom 12 mjeseci od datuma doseljenja, odjednom ili u više navrata, a ovaj rok se može i produžiti iz opravdanih razloga.
Zahtjev za korištenje oslobođenja podnosti se carinarnici nadležnoj prema mjestu stanovanja korisnika u Republici Hrvatskoj, uz prilaganje slijedećih isprava:
- isprave kojom se dokazuje prethodni boravak u inozemstvu (za hrvatske državljane to je u pravilu potvrda koju izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo RH u zemlji boravka, ali mogu biti i druge isprave iz kojih je vidljiv boravak u odnosnoj zemlji - kao što su potvrde prijave i odjave boravišta, potvrde inozemnog poslodavca, a za strane državljanje strana putna ili identifikacijska isprava)
- identifikacijske isprave (osobne iskaznice),
- izjave o datumu doseljenja u Republiku Hrvatsku, te
- popisa predmeta kućanstva koji se namjeravaju uvesti (u dva primjerka).
Pod predmetima kućanstva smatraju se primjerice namještaj, kućanski aparati, razni električni uređaji, razni drugi predmeti za uređenje i opremanje kuće ili stana, a isto tako i hobi alat, manje poljoprivredne alatke i uređaji, kao što su motorna pila, freza, kosilica i sl., ukoliko se radi o predmetima podobnim za kućnu uporabu ili uporabu u slobodno vrijeme, odnosno ne za profesionalno bavljenje nekom djelatnošću. Također u predmete kućanstva se mogu svrstati i osobni automobili, motocikli, prikolice, kamp kućice, plovila, ukoliko je i ove predmete korisnik povlastice ili koji član njegove obitelji imao u vlasništvu šest mjeseci, ali i razumne količine potrošne robe (primjerice jednomjesečne zalihe živežnih namirnica), za koju, obzirom na njen karakter nije obvezatno prethodno šestomjesečno posjedovanje.
Pri uvozu osobnih automobila , motocikala i plovila, uz ispunjenje gornjih uvjeta, uz oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a, za odnosna prometna sredstva nije potrebno provoditi tzv. homologaciju, ali se oslobođenje ne odnosi na poseban porez, te se isti (tzv. trošarina) uvijek obračunava i plaća sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN, br. 139/97-95/04).
Činjenica posjeda i korištenja predmeta kućanstva u proteklom šestomjesečnom razdoblju dokazuje se računima ili drugim vjerodostojnim ispravama, odnosno u nedostatku istih ocjenu rabljenosti daje uredujući carinski službenik u postupku carinjenja robe. Za predmete koji podliježu registraciji (osobni automobili, motocikli, plovila, prikolice) u navedenu svrhu služe prometne isprave odnosnoga predmeta, odnosno druge isprave o vlasništvu – kupoprodajni ili darovni ugovor.
Predmeti kućanstva koji se uvezu uz oslobođenje od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost, ne smiju se prodati, dati drugom na korištenje, zalog, najam ili rabiti u druge svrhe, u razdoblju od 12 mjeseci u od dana uvoznoga carinjenja, osim ako se prethodno pri nadležnoj carinanrici ne plate uvozna davanja kojih je korisnik bio oslobođen